Poštovani,
Došlo je do greške u rješenju koje smo vam ponudili prošli tjedan. Naime, stavka X nije ispravno pojašnjenja, pa sada ispravljamo to…
***
Poštovani,
Došlo je do greške u zadnjoj poruci koju sam Vam poslao. U njoj sam napisao da mi se javite s vremenom za sastanak, a ispravnije bi bilo da sam Vam unaprijed poslao detalje o rješenjima koja pružamo…
***
Poštovani,
Došlo je do greške u obračunu popusta. Kao novom klijentu ne možemo dati X% popusta, jer je on predviđen za postojeće korisnike. No, ono što možemo napraviti je da ipak napravimo iznimku…
Treba još? Jeste “ulovili” uzorak? Vještinu?
Čista psihologija i čista igra na našu ljudsku “slabost” po kojoj “moramo” vidjeti i provjeriti što je to pošlo po zlu.
Nije da nas takva poruka na prvi pogled dira, ali jednostavno moramo provjeriti “grešku” i koliko nas se ona tiče.
Što nas po samoj ljudskoj prirodi inicijalno stavlja u negativnom stanju i stanje u kojem smo spremni za (očekujemo) udarac ili neko drugo sra*e.
A kad li ono… Sorry, pogriješili smo i to smo pogriješili na xyz i ovo je sada ispravno.
I primatelje poruke iz negative prevezemo u pozitivu, što je jako dobro i to je ekipa s kojom dalje želimo nastaviti komunikaciju.
A s onima s kojima smo iz negative ušli u još veću negativu i burno reagiraju na ovakav nastup, zar njih, takve eksplozivne, želimo za buduće klijente?
U konačnici, sve ovo su vam samo nijanse i mikro tehnike u komunikaciji, te ako ih mudro implementirate možete značajno utjecati na brojke koje će imati ili četiri ili pet ili šest nula.
Isprobajte gornju tehniku za follow-up ili kada vam pregovori zamru na neko duže vrijeme. Zgodne & ugodne stvari mogu se desiti.
Goran Blagus
(Business klinika)
p.s. Pripazite na detaljčić – “pogriješili smo” vs “došlo je do greške”. Nije isto. Glavni igrač priče je različit i tu vam je jedna od tih malih nijansi.
