Vjerujem da ste se odmorili od Uskršnjih praznika i sasvim sigurno uhvatili za glavu (a možda vas je i trbuh zabolio) na samu pomisao kako ste i dalje bez posla ili je preostalo još nekoliko dana do trenutka kada ćete ostati bez posla. Mnoga istraživanja su pokazala da je čin dobivanja otkaza i ostajanje bez posla jedan od najstresnijih situacija koje se čovjeku mogu desiti. Biti bez posla djeluje na psihu, a sve više i više neuspjeha u traženju novog posla dodatno čovjeka povlači u depresiju i loše psihičko-fizičko stanje.

Bez nekog posebnog uljepšavanja, na burzi danas ima jako puno nezaposlenih ljudi i jedan dio njih je tamo završio ne svojom voljom. Dio ekipe je tamo jer im takav model života odgovara (često se za njih zna reći: Boga mole da ne nađu posao), no ovih nekoliko redaka bih volio posvetiti onima kojima je stalo do posla i kojima posao treba te žele raditi i nešto napraviti u svom životu.

Smanjiti unos negativnih informacija

Za početak krenite od toga da treba zanemariti novinske naslove, vijesti i ostale negativne informacije koje govore kako se svaki dan otpušta nekoliko stotina ljudi, kako sve propada, kako nema posla i kako je sve loše. Proživljavajući to što tamo piše nikako vam neće pomoći u pronalaženju novog posla. Te informacije djeluju stresno i destimulirajuće te ih ja za sada bolje izbjegavati. Poprilično sam siguran kako vam s vremena na vrijeme prostruji misao: “Kako da nađem posao sada kada se tolikim ljudima daju otkazi?”. Vjerujte mi, ovakvim razmišljanjem samo ubijate svaku daljnju mogućnost i volju za traženjem posla. A time i umanjujete vjerojatnost pronalaska novog posla. Ne biste vjerovali, no na molbama koje ljudi šalju to se dobrano osjeti.

Što (ne)znam

Sljedeća velika zabluda koje se morate što prije riješiti jest to da isti posao nećete raditi do kraja života. Ako ste završili školu za xyz zanimanje i samo tražite posao na kojem biste radili te vještine, to “danas više ne drži vodu”. Prošla su vremena gdje vas je posao čekao od trenutka kada ste se rodili, pa ste ga radili do odlaska u mirovinu. Nema više! Vrijeme je pokazati i dokazati kako znate raditi i nešto drugo. Stoga, ako ste završili školu za neko zanimanje potrebno je da svoje znanje nadogradite novim vještinama. Zbog čega se iz računovotkinje ne biste mogli dodatno obrazovati ili prekvalificirati za kuharicu, turističkog vodiča, telefonisticu, trenera joge, osobnog asistenta… Ovdje je trik da dodatne vještine u neku ruku trebate posjedovati, tj. imati dara za njih. Ali im do sada niste pridavali veću pažnju jer ste, eto, radili neki drugi posao.

Često kada ljudima pomažem u pisanju molbi za posao, u ovom dijelu se znamo dosta “zakačiti”. Oni često tvrde da znaju raditi samo dva ili tri posla i to je to. Time isključujući mogućnosti da se posebno istaknu kod poslodavca. No, uz malo coachinga i malog istraživanja uvijek nađemo još dodatnih deset do petnaest vještina i mogućnosti koje osoba može i zna raditi. A poslodavcu će to biti presudan element kod odlučivanja.

Zločesti poslodavac

Ne bih sada ulazio u zloće koje razni poslodavci provode nad svojim djelatnicima (jednom drugom prilikom), no jednu zloću (ako je tako možemo nazvati) sasvim sigurno danas igraju. A to je da su i oni svjesni kako je zaposlenost niska i kako ima jako velike ponude radne snage na tržištu, pa čistom ekonomikom poslovanja (ponuda – potražnja) nude slabije uvjete za zapošljavanje. Koliko god ovo izgledalo nepošteno, no s razlogom su ti ljudi poslodavci i kuže kako povećanje ponude znači da cijena pada. Da je slučajno ponuda smanjena, a postoji potražnja – cijene bi rasle. Amen! Iz tog razloga se možete susresti s situacijom kako se za neke poslove pred par godina nudila i 50% viša plaća nego danas. Imajte to na umu kod slanja ponude.

Par ideja

I za kraj ovog kratkog teksta dao bih vam nekoliko informacija na razmišljanja. Zapravo, stavite se u poziciju poslodavca koji je na oglašeno radno mjesto poslovne tajnice dobio 2700 molbi (informacija iz povjerljivog izvora). Kako biste vi kao poslodavac odabrali pravog kandidata? Kako bi se vi istaknuli između tih 2700 kandidata? Evo nekoliko ideja za razmišljanje:

• Svi kandidati su pročitali na posao-portalima kako se pišu molbe i po toj špranci napisali svoju. Po čemu je onda vaša drugačija od ovih 2700?
• Što možete učiniti za svog novog poslodavca osim biti timski igrač, biti spreman predano raditi, imati b vozačku dozvolu, raditi na računalu…?
• Koji su vaši “nedostaci” na prvi pogled, koji zapravo čine prednost nad drugim kandidatima?
• Osim ponavljanja rečenica s web sitea potencijalnog poslodavca, imate li hrabrosti podijeliti svoje iskreno mišljenje o njemu i njegovom poslovanju?
• Jeste li spremni poduzeti dodatne korake za zapošljavanje i to dokazati načinom na koji ste ih tražili razgovor za posao?
• Jeste li spremno iskreno reći zbog čega vam treba posao i što zapravo želite postići u životu?

U konačnici, napisati molbu da vas prime na razgovor je vrlo jednostavno i lako (iz moje perspektive i iskustva), no tek na razgovoru dolazi do pravog procesa i procjene poslodavca hoće li vas zaposliti ili ne. A tu ipak samo iskrenost može uroditi plodom – i ništa više. Stoga, neka vaša molba za posao bude drugačija, upečatljiva, tj. neka bude takva da oni zovu vas, a ne vi njih.